Privremena ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te savjetnica ministra rada i socijalnog sustava, u razgovoru za In-Portal otkriva što novoga može očekivati OSI populacija na tržištu rada.

heading_060347-LidijaHrastinaslovna1aztztz

Imenovani ste novom ravnateljicom Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (bivši Fond za profesionalnu rehabilitaciju). Jeste li na ovu funkciju došli sa skepsom ili optimizmom kada je riječ o zapošljavanju OSI populacije?

– Izuzetno mi je drago što ste zainteresirani za viziju i rad Zavoda koji u svom jednom dijelu nastavlja rad Fonda, no u drugom dijelu dobiva novu dimenziju, dimenziju vještačenja oštećenja organizma (koja se dosada odvijala kroz pet sustava/resora).
Nažalost, kako sam ja privremena ravnateljica Zavoda, postavljena s ciljem upisa Zavoda u trgovački sud i ravnanja Zavodom do imenovanja “pravog” ravnatelja – a što će vjerojatno biti kroz nekih mjesec, mjesec i pol dana – mislim da nisam kao ravnatelj pozvana odgovoriti na Vaša pitanja. Na pitanja Vam mogu odgovoriti samo kao savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava, kojoj je u opisu posla briga oko uspostave i ustroja Zavoda, bez obzira tko će biti imenovan ravnateljem.

Nekako usporedo s vašim dolaskom u Zavod usvojen je i novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Vjerujete li da će ovaj zakon, kada ‘uhvati korijenje’ na tržištu rada, dovesti do bolje primjene UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom?

– S te pozicije, samo da se nadovežem na prethodno pitanje, mogu reći da gajim veliki optimizam u pogledu zapošljavanja OSI populacije, djelomično zahvaljujući samom Zakonu i pravilnicima koji ga prate, djelomično zahvaljujući uspostavljanju centara za profesionalnu rehabilitaciju u kojima će se vrlo proaktivno raditi rehabilitacija OSI, a djelomično zahvaljujući Lidija Hrastić-Novak na kuglačkom turniru kojemu je bio cilj promovirati zdrav život i štetnost pušenjaLidija Hrastić-Novak na kuglačkom turniru kojemu je bio cilj promovirati zdrav život i štetnost pušenjačinjenici da će poslodavci ipak spoznati kako je OSI populacija populacija izuzetno dobrih radnika, koji ne samo da će poslodavcu omogućiti određene beneficije već mu stvarno pridonijeti i u procesu rada. Kada novi Zakon bude u punoj primjeni, što znači da će obveznici biti svi poslodavci u RH (a ne samo javne institucije), vjerujem da će sve OSI koje imaju radnu sposobnost naći svoje mjesto u svijetu rada.

Možete li nam ukratko protumačiti razliku između integrativnih i zaštitnih radionica?

– Razlika između integrativnih i zaštitnih radionica vrlo je lijepo i jasno utvrđena Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a još će detaljnije biti pojašnjena pravilnicima o zaštitnim i integrativnim radionicama (koji su u fazi donošenja), pri čemu je naglasak, naravno, ne samo na postotnom udjelu OSI već i na težini oštećenja koja uvjetuju radnu sposobnost.

Je li istina da se već sada pri vještačenju invaliditeta primjenjuju bitno stroži kriteriji? Što u tom kontekstu novoga donosi Zavod?

– Što se tiče vještačenja invaliditeta, kriteriji nisu bitno stroži već je pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ustrojen Samostalni sektor za vještačenja u kojem se, sukladno Uredbi o medicinskom vještačenju, provjeravaju sva pozitivna mišljenja dana u I. i II. stupnju vještačenja HZMO-a.
U tom kontekstu Zavod će preuzimanjem svih vještačenja koja se danas rade u RH imati izuzetno težak i odgovoran posao, jer se vještačenja s područja mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sustava sada razlikuju, dok će se u Zavodu vršiti ujednačeno i jedinstveno vještačenje neovisno za koji se sustav traži nalaz i mišljenje. To, naravno, podrazumijeva i donošenje novih metodologija i načina vještačenja koje će Uredbom utvrditi Vlada RH u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja. Na izradi navedene metodologije radi se već više od godinu dana i u njoj su angažirani stručnjaci raznih profila i sa svih područja u kojima se danas vještači.

Postoje li barem neslužbeni podaci o broju radnika s ‘lažnim invaliditetom’ koji državu na godišnjoj razini koštaju silne novce? Hoće li revizije invaliditeta dovesti do smanjenja broja ‘lažnjaka’?

– Postoje li podaci o broju “lažnih invalida” nisam nadležna govoriti, obzirom da je to u nadležnosti HZMO-a i ministra Miranda Mrsića osobno. No, dozvolite mi da iskoristim ovu priliku i izrazim uvjerenje da će Zavod u svom budućem radu opravdati sva očekivanja koja od njega imaju kako osobe s invaliditetom, tako i svi resori koji su svoje nadležnosti prepustili Zavodu.

Izvor: In portal

Razgovarao: Mladen Kristić

Foto: Ana Gospočić, Luka Stanzl/PIXSELL